Se vaaiga puupuu i le History of Technology leisa

E saogalemu le faapea atu o le lalolagi o loo tatou ola i aso nei o le a tele o mea eseese pe afai e le mo lasers. ua na o tekinolosi leisa e uiga i 100 tausaga le matua, ma e ui lava ina eseese o alamanuia faaaogaina tekinolosi leisa, e tele lava i lona tamameamea.

O lea la,, pe faapefea ona tatou maua i lenei tulaga e le olaga e aunoa lasers foliga mai e pei o le a toetoe lava? Sei o tatou vaavaai i tua i le talafaasolopito o tekinolosi leisa e iloa ai.

Albert Einstein started the laser movement.

Ala e toe foi i 1917, le tele Albert Einstein lomia faasalalau se pepa taʻua "Suro Quantum teori o malolosi ona ave" (o lona uiga "I le teori Quantum o malolosi ona ave") fesoasoani tuu i lalo le faavae mo tekinolosi leisa mea o le a iu lava ina avea. I lana pepa, Einstein-o, e tatau ona tatou faailoa atu, sa musuia e se uluai suesuega e faia e Max Planck i le sootaga o loo i ai i le va o le leisa ma le malosi-auiliili atu se manatu ia te ia i luga o se mataupu taua o le "Stimulated Emission." iu teori a Einstein taaalo i se matafaioi taua i tekinolosi leisa agai i luma.

Further laser innovations.

O le History of Technology leisa A faataatia Einstein le faavae mo le mea leisa tekinolosi o le a iu lava ina avea, sa ia le taalo i se vaega tele i le atinae o le. Nai lo, isi saienitisi na piki i luga le mea tuua ese Einstein ma galulue e faamaonia lona manatu ao tulei ai i luma. O se tasi o saienitisi e sa Rudolf Ladenburg, na faamauina i teori uluai a Einstein i le 1920s tuai. O le isi saienitisi sa Valentín Fabrikant, o lē na manatu o le Einstein ma fausia i luga e ala i theorizing e stimulated mafai ona faaaoga emission e faʻamau leisa.

The 1950s were a turning point.

I le 1920s, 1930s, ma 1940s, Sa i ai pea o tekinolosi leisa, sili atu pe itiiti, se manatu na taumafai saienitisi e maua mai le eleele. Ae o le taimi o le 1950 fuli siomia, siitia aʻe o tekinolosi leisa i le isi tulaga, ua tatau ona totogi i le tele o se vaega i le galuega lē faavaivai faia e saienitisi pei Charles Townes, Alexander Prokhorov, ma Nikolay Basov. Latou galulue e atiina ae le talitonuga quantum o emission stimulated ma, le gata i, ua latou manuia i le faaalia o le stimulated emission o microwaves. Latou iu manumalo le Nobel Taui i le fisiki mo le galuega taua o le a latou faia.

Ae peitai, sa le o seia oo i le faaiuga o le 1950 e faapea o le mataupu o le a faapea ona taʻua o "leisa" iu ina ave ese. Gordon Gould, lea o se tamaitiiti o le vasega faauu mai le Iunivesite o Columbia, theorized e mafai ona faaaogaina emission stimulated e faʻamau malamalama. O ia o le saienitisi muamua aʻee le faaupuga "leisa,"Lea o se acronym mo" Amplification Malamalama e Stimulated Emission o malolosi ona ave. "

Na o le pepa faatumu faaletino.

Atonu ua tuuina mai e le 1950 le leisa lona igoa. Ae ave seia 1960 mo le leisa muamua lava e foliga. ua teuina physicist Amerika Theodore Maiman ma le tuuina o le leisa muamua faatasi i Hughes Suesuega suʻesuʻega i Malibu, Kalefonia. O le leisa na fausia faalagolago Maiman i Ruby gaosi e auina atu i fafo a utupoto mumu o le malamalama. sa a wavelength le malamalama o 694.3 nm.

E faʻapēnā vave mai ai.

Faʻatasi Maiman foafoaina le leisa Ruby, sa i ai ni isi lasers na mulimuli. i 1960, na fausia se leisa kasa e physicist Ali Javan. i 1962, na foafoaina leisa a tui semiconductor e Hall tagata faʻatupu Robert. ma i 1964, na faavaeina leisa a karaponi carbon e enisinia eletise Patel Kumar. O le leisa karaponi carbon, ae faapito tonu lava, faia se pisi tele i le lalolagi aua e taugofie atu nai lo le leisa Ruby ma sili atu ona tele foi lelei. O le leisa alamanuia sili ona lauiloa pea i luga o le lalolagi i aso nei.

Tekonolosi leisa Laser Technology continues to change the way we all live.

Talu mai le 1960, ua faaauau pea tekinolosi leisa e evolve ma suia ai le olaga atoa o tagata i le lalolagi. I le vaitau o le 1970, saienitisi maua se auala e faaaoga lasers e etch chips komepiuta silicon. I le vaitau o le 1980, latou faaaogaina i latou e faia leisa taotoga mata se avanoa. Ma talu mai lena taimi lea, leisa tekinolosi ua tausia i le tuputupu. O le a sologa ona manaia i le vaai i le tele o isi e mafai ona tuleia le lalolagi ai i le isi 100 tausaga.

I Seiffert Alamanuia, tatou faapitoa i tuuina kamupani leisa faiga ia talafeagai faapea foi ma isi meafaigaluega tau alamanuia e fesoasoani ia latou tausia a latou meafaigaluega i luga ma tamoʻe. Afai e te manao e aoao i le ala e mafai ona faamanuiaina lou kamupani mai faaaogaina lasers, valaauina i tatou i 800-856-0129 i le asō.